Nova Željezara Zenica pred gašenjem: "Nama je 12 sati već prošlo, sada samo kontrolišemo štetu"

Situacija u zeničkoj Željezari dostigla je kritičnu tačku. Dok radnici izlaze na proteste ispred zgrada državnih institucija u Sarajevu, menadžment upozorava da bi sistem koji direktno i indirektno veže desetine hiljada radnika mogao doživjeti potpuni kolaps. Gost „Novog dana“ bio je Saša Božić, direktor prodaje i marketinga Nove Željezare Zenica.
Protesti kao vapaj za spas: 11.000 radnih mjesta na kocki
Sindikat metalurga za danas je najavio protestni skup na kojem se očekuje između 500 i 1.000 radnika. Cilj nije blokada Sarajeva, već jasno pokazivanje razmjera ugroženosti.
„Situacija je više nego ozbiljna. Često se kaže da je '5 do 12', ali ja mislim da je nama 12 sati već prošlo. Mi smo u fazi kontrole štete. Čak i ako bi Vijeće ministara danas usvojilo potrebnu uredbu o zaštiti tržišta, mi ćemo u jednom trenutku morati privremeno zaustaviti proizvodnju jer nemamo dovoljno koksa do dolaska sljedeće isporuke“, upozorava Božić.
Tehnološki rizik: Gašenje visoke peći je trajan kraj
Najveća opasnost leži u samom tehnološkom procesu. Ako se visoka peć ugasi i ohladi, povratka gotovo da nema.
- Oštećenje vatrostalne opeke: Prilikom hlađenja peći dolazi do pucanja opeke. Ponovno pokretanje bez višemilionskih investicija i detaljnih pregleda nosi rizik od urušavanja i ugrožavanja zdravlja radnika.
- Logistički čvor: Koks dolazi iz Indonezije, a transport traje oko dva mjeseca. Zbog krize oko Irana i Sueckog kanala, brodovi plove oko Afrike, što dodatno produžava rokove koje je Željezara već premašila.
- Rok do maja: Trenutne zalihe koksa, prema najnovijim proračunima, biće dovoljne samo do prve sedmice maja.
Ekonomski domino-efekat: Milijarde maraka u opasnosti
Željezara Zenica nije samo lokalno preduzeće; ona je motor bh. ekonomije koji generiše godišnji promet od 1,5 milijardi konvertibilnih maraka.
„Evo primjera Željeznica FBiH i Željeznica RS – za njih je naš posao 50-60% ukupnog poslovanja. Ako mi stanemo, staju i oni jer preostali poslovi nisu dovoljni za njihov opstanak. To je lančani kolaps“, naglašava Božić.
Mitovi o poskupljenju stanova i međunarodnim ugovorima
Božić je demantovao tvrdnje da bi zaštitne mjere za domaći čelik drastično podigle cijene stanova ili infrastrukturnih projekata.
„Priča se o poskupljenju stanova za 20%. Računica je jasna: u kvadrat stana ide oko 100 kg čelika. Čak i da cijena čelika skoči za 100 KM po toni, to je trošak od 10 KM po kvadratu. Kako to opravdava cijenu kvadrata od 4.000 KM? To je vješto korištenje argumenata bez osnova“, pojašnjava direktor prodaje.
Takođe, ističe da uvođenje privremenih zaštitnih mjera do 200 dana ne krši međunarodne sporazume. „Svaka suverena zemlja ima pravo na zaštitu ako je domaće tržište poremećeno. Mi samo tražimo fair odnos – da se borimo pod jednakim uslovima sa zemljama koje obilato subvencionišu svoju industriju čelika, dok mi plaćamo punu cijenu energije i svih obaveza bez ikakve pomoći države.“
Zaključak: Država na potezu
Ukoliko prihodi koje generiše ovaj sistem nestanu i hiljade ljudi završe na budžetima entiteta, Božić predviđa potpuni budžetski kolaps. „Vlade se već zadužuju da ispune budžete. Bez naših doprinosa i poreza, bojim se da ulazimo u nepovratnu krizu. Primjer Koksare Lukavac nam pokazuje da smo slične greške već pravili.“
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare